8. studenog 2010.
Izvješće s 2. Kongresa Hrvatskog katoličkog društva medicinskih sestara i tehničara (HKDMST)
Pripremila: Roginić Božica , bacc.med.techn.
Klinika za unutarnje bolesti, Zavod za nefrologiju i hemodijalizu
   

Od 7. – 9. listopada 2010. godine održan je u Zagrebu, u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu II. Kongres Hrvatskog katoličkog društva medicinskih sestara i tehničara s temom „Pravilna komunikacija – put do zdravlja“. Kongres je započeo misnim slavljem u crkvi Sv. Franje na Kaptolu, koju je predvodio pomoćni biskup zagrebački Mijo Gorski.

 

Na Kongresu je sudjelovalo oko 60 medicinskih sestara, te predstavnici ogranka HKDMST iz Osijeka, Vukovara, Koprivnice, Gospića, Karlovca, Rijeke, Sinja, Splita, Šibenika i Bjelovara, predstavnici sestrinskih udruga na nacionalnoj razini, predstavnici HKLD, predstavnici udruga u zdravstvu i druge katoličke udruge i pokreti, naročito iz FSR-a. U radnom dijelu Kongresa tema je prezentirana kroz različita gledišta. Od biblijskih smjernica do suvremenih psihofilozofskih teorija, od definiranja komunikacije, preko elemenata koji utječu na njezine karakteristike, do primjera iz svakodnevne prakse, s temeljnim naglaskom na način interakcije.

Medicinska sestra najveći dio svakodnevnog rada provodi, upravo u interakciji s bolesnikom. Razgovor s bolesnikom nije manje važan od uobičajenih rutinskih intervencija (podjele lijekova, vađenje krvi…).

 

Komunikacija je prema Virginiji Henderson jedna od osnovnih ljudskih potreba. Najvažniji je segment rada medicinske sestre. Način na koji će ona komunicirati uvelike ovisi samo o njoj. Komunikacija je ono što bolesnik očekuje u svakom trenutku, on ne pita da li sestra ima vremena. Bitno je da ona u datom trenutku bude ljubazna, te da pokaže interes za bolesnika i njegove tegobe. Radno mjesto medicinske sestre uključuje interdisciplinarnu komunikaciju u više međuodnosa; medicinska sestra – bolesnik, medicinska sestra – zdravstveni djelatnici, medicinska sestra – bolesnikova obitelj. Komunikacija za nju predstavlja izazov u svakodnevnom radu.

Tako je Kongres u svrhu poboljšanja kvalitete sestrinskog rada obuhvatio područje od značaja sestrinske komunikacije, komunikacije s obitelji, promicanja dojenja, komunikacije s djecom u potrebi i osobama s invaliditetom, komunikacija u bolesti i zdravlju odrasle osobe do komunikacije s umirućima i njihovim obiteljima. S naše Klinike na Kongresu je predstavljen rad „Poboljšanje interakcije na relaciji medicinska sestra – bolesnik“. Interakcija s bolesnikom je temelj sestrinstva i sestrinske prakse, stoga je treba poboljšati, kako bismo postigli i održali kvalitetan odnos s bolesnikom, te pridonijeli razvoju sestrinske profesije...

 
 
Copyright © Sva prava pridržana, KBSM